Zubni karijes

Zubni karijes je najčešće oboljenje zuba i jedno je od najraširenijih oboljenja kod čoveka. Najveći krivac za nastanak karijesa jeste dentalni plak. Plak je bezbojni, lepljivi sloj koji se neprekidno stvara na zubima. Predstavlja produkt razmnožavanja bakterija i njihovog metabolizma. Obilniji je ako se uzima kašasta, mekana i lepljiva hrana bogata šećerima (slatkiši, beli hljeb…), dok tvrda i sveža hrana (voće, povrće, crni hleb…) svojom konzistencijom ali i mehaničkim svojstvima smanjuju stvaranje i nakupljanje dentalnog plaka. Ipak, najznačajniji faktor za stvaranje dentalnog plaka je loša oralna higijena.

Karijes – faze razvoja

Bakterije iz plaka koriste šećere iz hrane koju jedemo pri čemu proizvode kiseline. Upravo te kiseline direktno utiču na zubno tkivo slabeći ga i oštećujući, te pretvarajući ga u razmekšalo karijesno tkivo. Uklanjanjem razmekšalog karijesnog tkiva ostaje šupljina u zubu koju nazivamo karijesni kavitet.

Prvi vidljivi znak pojave karijesa je promena boje zuba na mestu kvara. To je karijes gleđi. U ovoj fazi površina zuba je još uvijek neizmenjena tako da ovakav karijes najčešće uočava stomatolog prilikom redovnog stomatološkog pregleda. Ukoliko se karijes u ovoj fazi ne sanira on dalje napreduje kroz zubno tkivo, zahvata dublje slojeve i tad govorimo o karijesu dentina. Karijes dentina se manifestuje manjom ili većom šupljinom u zubu a vrlo često (mada ne uvek) postoji i osetljivost na toplo, hladno ili slatko.

Ukoliko se i dalje ne preduzme liječenje situacija se dodatno komplikuje usled prelaska infekcije na pulpu zuba (zubni živac). Tad govorimo o pulpitisu, tj. zapaljenju zubnog živca. Pulpitis je praćen jakim bolom koji se javljaju i spontano, bez nadražaja (toplo, hladno ili slatko). Od ove faze, osim restauracije zuba plombom, potrebno je sprovesti i endodontsku terapiju, tzv. “lečenje zuba“. Nakon određenog vremena cela pulpa biva zahvaćena infekcijom koja zatim kroz kanal korjena zuba prelazi na viličnu kost pri čemu se razvija sledeća faza – parodontitis apikalis (infektivni proces u kosti).

Faze razvoja karijesa: zdrav zub – karijes gleđi – karijes dentina – zapaljenje živca – proces u kosti

0

Posledice nelečenog karijesa

Na ovaj način, bezazlena pojava kao što je karijes gleđi se pretvara u ozbiljan problem koji zahvata ne samo zub već i okolna tkiva, i tad govorimo o akutnim i hroničnim komplikacijama karijesa (apscesi, granulomi, ciste, gangrena…). Treba istaći da ovi procesi, ukoliko se ne leče, osim destruktivnog lokalnog efekta često imaju štetan uticaj i na opšte zdravstveno stanje jer predstavljaju nesanirana fokalna žarišta, tj. kontinuiran izvor infekcije u organizmu. Kao posljedica postojanja fokalnog žarišta mogu nastati oboljenja različitih organa i organskih sistema. Takva oboljenja nazivamo konsekutivnim, i to mogu biti:

  • oboljenja kardiovaskularnog porekla (miokarditis, endokarditis, funkcionalni poremećaji kao ekstrasistole, srčane palpitacije, aritmije, paroksizmalne tahikardije…)
  • kožna (alopetia areata, acnae vulgaris, ekcem, oboljenja alergijske prirode…)
  • oboljenja organa za disanje (rhinitis allergica, Oedema Quincque)
  • očna (iritis, iridocyclitis, episcleritis)
  • oboljenja lokomotornog aparata (mono ili polyarthritis rheumatica, rheumatoid arthritis,  spondylitis, razne vrste mijalgija…)
  • oboljenja bubrega (nefritis, cistitis)
  • oboljenja digestivnog trakta (colitis, apendicitis)…

kao i niz drugih oboljenja.

Share: